Ako ste se pitali zašto prometni policajci stoje često na istim mjestima i mjere brzinu, odgovor se nalazi u Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama. U praksi to znači da prometna policija može stajati gotovo svugdje gdje može sigurno pratiti promet i zaustaviti vozila: uz cestu, na parkiralištima, benzinskim postajama, odmorištima, nadvožnjacima ili iz službenog vozila, uključujući i presretače. Osiguraj.me vam donosi odgovore na pitanja o lokaciji radara, logici koja stoji iza njihovih pozicija, ali i kazne ako prekršite brzinu ili ugradite detektor policijskog radara u svoje vozilo. Ovi savjeti za vožnju služe kao podsjetnik na ono što vas čeka u slučaju da vas policijski službenici zaustave prilikom kontrole brzine na hrvatskim prometnicama.
Kako policija bira mjesto za zaustavljanje vozila i kontrolu?
Mjesta za kontrole se ne biraju nasumično. Policijske postaje i uprave određuju ih prema statistikama prometnih nesreća i prekršaja, odnosno tamo gdje je promet rizičniji ili gdje vozači češće krše pravila. Kontrole se ne organiziraju uvijek na potpuno istim mjestima kako bi nadzor bio učinkovitiji i manje predvidljiv vozačima. Zato policiju često viđamo na kritičnim dionicama, ali ne uvijek na istim lokacijama. Pravilnik također kaže da policija mora voditi računa o sigurnosti prometa. Drugim riječima, ne bi smjeli stajati na mjestu gdje bi sami stvarali opasnost ili ometali promet. Kad zaustavljaju vozila, koriste službenu signalizaciju, rotirke, znakove i druge načine kako bi vozači jasno vidjeli da je riječ o policijskoj kontroli.
Svrha kontrole nije samo kažnjavanje već i prevencija i savjetovanje vozača. Policajci su često prisutni na rizičnijim dionicama gdje kroz upozorenja, upute i razgovor s vozačima pokušavaju potaknuti sigurniju i odgovorniju vožnju. Naravno, pritom koriste i radare, kamere i drugu opremu za nadzor prometa, ali cilj je prije svega povećati sigurnost na cestama i potaknuti poštivanje prometnih pravila.
Kolike su kazne za prekoračenje brzine?
Kazne za brzinu ovise o tome je li do prekoračenja došlo u naselju ili van njega i o tome za koliko kilometara na sat se prekršila propisana brzina.
Kazne za prebrzu vožnju u naselju:
– Ako ste vozili brzinom za više od 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana te 6 kaznenih bodova.
– Ako ste vozili brzinom za više od 30 do 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920 eura te 3 kaznena boda.
– Ako ste vozili brzinom za više od 20 do 30 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura te 2 kaznena boda.
– Ako ste vozili brzinom za više od 10 do 20 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura.
– Ako ste vozili brzinom do 10 km na sat više od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 30,00 eura.
Kazne za prebrzu vožnju izvan naselja:
– Ako ste vozili brzinom za više od 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura te 3 kaznena boda.
– Ako ste vozili brzinom za više od 30 do 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura.
– Ako ste vozili brzinom za više od 10 do 30 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine: bit ćete kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura.
Vozaču koji u dvije godine skupi 9 kaznenih bodova može se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.
Ako ste osim prebrze vožnje vozili i pod utjecajem alkohola, saznajte koje su kazne za vožnju prema količini promila alkohola u krvi.
Može li uređaj za mjerenje brzine pogriješiti?
U pravilu ne, ali postoji određene tolerancija tj. sigurnosna razlika. Sigurnosna razlika je “tolerancija” koja se oduzima od izmjerene brzine kako bi se uračunala moguća pogreška uređaja za mjerenje brzine. Prema Pravilniku, kod brzina do 100 km/h od izmjerene brzine, oduzima se 10 km/h. Za brzine veće od 100 km/h oduzima se 10 posto izmjerene brzine.
Ako ste mislili da vrućina utječe na izmjeru brzine – pogriješili biste, jer policija u obavljanju poslova nadzora brzine kretanja vozila koristi više uređaja, a koji su prema tvorničkim specifikacijama namijenjeni za rad u uvjetima od -30°C do čak +60°C.
Za sve one koji misle da će ugradnjom detektora policijskog radara doskočiti kaznama za prebrzu vožnji, imamo loše vijesti. Radar-detektori i uređaji za ometanje policijskih radara nisu dopušteni u vozilu. Zakon zabranjuje njihovu uporabu i ugradnju, jer služe za otkrivanje ili ometanje policijskog nadzora prometa. Ako policija pronađe takav uređaj, vozač ga mora ukloniti. Za ovaj prekršaj predviđena je kazna od 260 eura.
I, isplati li se prebrza vožnja?
Sigurnost na prometnicama najbolje će se postići usvajanjem i poštivanjem prometnih pravila, a bez pokušaja ometanja nadzora. Brza vožnja se u praksi rijetko isplati, jer najčešće donese puno veći rizik nego stvarnu vremensku uštedu.
Primjerice, ako na dionici od 50 kilometara vozite 130 km/h umjesto 100 km/h, stići ćete tek oko 7 minuta ranije na vaš cilj. U gradu je razlika još manja jer semafori, gužve i promet često ponište svaku „uštedu“. S druge strane, posljedice mogu biti ozbiljne počevši od veće potrošnje goriva, kazni, kaznenih bodova, gubitka vozačke dozvole, ali i znatno većeg rizika od prometne nesreće. Kod većih brzina produžuje se put kočenja i smanjuje vrijeme reakcije, pa i mala pogreška može imati teške posljedice.
Nekoliko minuta manje u vožnji rijetko je vrijedno rizika koji donosi prebrza vožnja.
