Prometna nesreća, bez obzira na to koliko je mala ili ozbiljna, neizostavno je stresna i nosi sa sobom niz administrativnih koraka koje morate proći kako biste naplatili osiguranje nakon prometne nesreće i prijavili štetu, a zatim i popravili oštećeni automobil. Jedan od najvažnijih među njima je procjena i naknada štete na automobilu. Nakon nesreće slijedi prijava osiguravajućem društvu, pregled vozila od strane ovlaštenog procjenitelja te konačno isplata štete ili popravak vozila. Upravo u tim koracima mnogi vozači nailaze na nejasnoće: kako se točno procjenjuje šteta, što je potrebno pripremiti za pregled vozila i na koji način se utvrđuje iznos naknade. Ono što se često previdi je mogućnost da je nastala neka šteta koju niste primijetili, ili ste ju smatrali bezazlenom, a kasnije mogu dovesti do većih problema. U novom blogu Osiguraj.me, doznajte što trebate posebno pregledati na vašem vozilu nakon prometne nesreće.
Savjeti o pregledu automobila ovisno o dijelu auta
Ako vas brinu skrivena oštećenja i hoće li se sva otkloniti prilikom servisa, obratite posebno pažnju na ove dijelove automobila:
Karoserija i limeni dijelovi: Pregledajte sve površine karoserije, naročito rubove vrata, blatobrane, ispod branika i iza kotača. Tu se često nalaze sitna udubljenja ili ogrebotine koje mogu biti rezultati udara ili kontakta sa stranim predmetima.
Lakirani dijelovi: Obratite pažnju na ogrebotine na lakiranju, koje mogu biti površinske (samo gornji sloj laka) ili prodornije do same boje ili metala. Najčešća mjesta su prednji dio vozila (kamenčići), rubovi vrata i prtljažnika.
Stakla i farovi: Provjerite jesu li stakla (vjetrobran, bočna stakla) i farovi neoštećeni, bez pukotina ili oštećenja koja se mogu vidjeti samo na određenim kutovima ili pod određenim svjetlom.
Odbojnici i plastični dijelovi: Oštećenja na braniku ili zaštitnim oblogama mogu biti manja, ali važna jer utječu na estetiku i funkcionalnost vozila.
Krov i hauba: Udubljenja od tuče ili jako mekanih predmeta moguće je previdjeti ako se ne gleda iz različitih kutova i pod određenim osvjetljenjem.
Donji dijelovi vozila: Pregledajte i dio ispod auta, posebno pragove i zaštitne letve, jer se tamo skrivaju udubljenja i ogrebotine od kamenja, prepreka ili prilikom nezgoda.
Neka oštećenja se mogu odmah vidjeti dok se neki mogu previdjeti zbog različitog intenziteta štete. Na primjer, sitne ogrebotine i tragovi kamenčića na prednjem dijelu automobila se često ne uklanjaju na vrijeme, a mogu biti rizične jer mogu dovesti do hrđanja. Udubljenja bez puknuća laka moguće je popraviti bez dodatnog lakiranja metodom PDR (Paintless Dent Repair). Ogrebotine se mogu razlikovati po dubini: one plitke mogu se ukloniti poliranjem, dok dublje zahtijevaju profesionalni zahvat.
Koja su najčešća oštećenja prema hrvatskim statistikama?
Najčešće oštećenja na automobilima, prema statistikama iz Hrvatske uključuju:
- Prednji i stražnji odbojnik
- Bočne dijelove vozila, odnosno rubove vrata i blatobrane
- Prednji dio vozila, uključujući haubu i branike,
- Stakla i farove
- Pragove i donje rubove karoserije
Udio mehaničkih kvarova u odnosu na oštećenja karoserije na automobilima značajno varira ovisno o vrsti vozila, uvjetima korištenja i starosti automobila. Prema dostupnim izvorima, oštećenja karoserije najčešće su posljedica sudara, oštećenja od vremenskih uvjeta (tuča, korozija) i mehaničkih udaraca poput ogrebotina, udubljenja i pukotina. Karoserijska oštećenja čine većinu vidljivih i prijavljenih šteta i čine oko 70-80% ukupnih šteta prijavljenih kod auto osiguranja. Mehanički kvarovi, kao što su oštećenja motora, prijenosa, kočnica i podvozja, čine manji dio ukupnih šteta, uglavnom oko 20-30%. Mehanički kvarovi često nisu rezultat direktne vanjske nesreće već starosti vozila, neodržavanja ili unutarnjih kvarova. Ipak, teži mehanički kvarovi poput oštećenja motora ili okvira automobila mogu biti izrazito skupi za popravak iako su rjeđi.
Mehanička oštećenja koja nastaju izravno uslijed nesreća, poput oštećenja motora uslijed snažnog udara ili savijanja okvira, relativno su rjeđa, ali dramatična i često vode do totala vozila. Površinska karoserijska oštećenja poput ogrebotina i manjih udubljenja često se lako rješavaju bez većih financijskih posljedica, dok mehanički kvarovi zahtijevaju tehničku intervenciju i često su skuplji.
Ako pričamo o markama vozila, najpodložniji oštećenjima su vozila marki BMW, Audi, Ford, Merceds-Benz i Volkswagen. Manje oštećena vozila su marke kao što su Renault, Fiat, Peugeot, Mazda, koje su obično automobili niže klase i snage. Oštećenja na ovim vozilima najčešće su povezana s agresivnijom vožnjom i većom snagom automobila, što povećava rizik od nesreća i oštećenja. Prosječna šteta za automobile premium marki poput Mercedes-Benza u Hrvatskoj iznosi oko 4.000 eura, što je iznad prosjeka za druge marke. Također, snažniji i luksuzniji automobili češće imaju ozbiljnija i skuplja oštećenja.
Savjeti kod prometne nesreće
Obavezno snimite sve dijelove automobila iz različitih kutova da imate dokumentaciju i za sitna oštećenja. Ako sami ne uočite sva oštećenja, odvezite automobil do auto mehaničara ili limara na detaljnu procjenu. Sitna oštećenja ne treba zanemariti jer mogu uzrokovati daljnju koroziju, što vodi do većih problema i troškova.
Statistika štete nakon prometnih nesreća pokazuje da je u Hrvatskoj više od polovice vozila (55%) koja se pregledavaju imala sudjelovanje u nesrećama, s prosječnom vrijednošću oštećenja od oko 3.207 eura. Često se radi o vozilima starosti oko 8 godina koja imaju različite vidljive i skrivene štete, uključujući i lažiranu kilometražu kao dodatni faktor rizika. U Hrvatskoj uglavnom bilježimo prometne nesreće s materijalnom štetom (oko 70%) nasuprot manjim udjelima prometnih nesreća s ozlijeđenima ili poginulima.
Zaključno, u tipičnim uvjetima popravka vozila, oko 70-80% prijavljenih šteta odnosi se na oštećenja karoserije, dok 20-30% otpada na mehaničke kvarove. Ovisno o težini nesreće i tipu vozila, ti omjeri mogu varirati, no karoserijska oštećenja su dominantna vrsta štete na osobnim automobilima.
Je li bolje izabrati novčanu isplatu štete ili platiti popravak u servisu?
Razlika između novčane isplate štete i plaćanja popravka u servisu, odnosi se na način na koji se rješava naknada štete nakon nesreće. Novčana isplata znači da osiguranje vlasniku vozila isplaćuje određeni iznos na račun, koji odgovara procijenjenoj šteti ili tržišnoj vrijednosti vozila (posebno u slučaju totalne štete). Tada vozač sam odlučuje gdje i kako će popraviti vozilo ili može odlučiti ne popravljati ga i zadržati novac. Ova opcija daje veću slobodu, ali postoji rizik da šteta ne bude u potpunosti sanirana. Plaćanje popravka u servisu znači da osiguravajuće društvo izravno plaća ovlaštenom servisu gdje se vozilo popravlja. Vlasnik tada nema novčani dio isplate, već koristi uslugu servisa bez direktnih troškova. Ova opcija često je brža i praktičnija te uključuje kontrolu kvalitete popravka, ali može ograničiti izbor servisa.
U pravilu, kod totalnih šteta na automobilu nakon prometne nesreće, gdje je popravak skuplji od tržišne vrijednosti vozila, isplata je skoro uvijek u novcu ako popravak nije izvediv. Važno je pri odabiru police auto osiguranja obratiti pažnju na uvjete police i savjete osiguratelja, kako bi se odabrao najbolji način naknade štete nakon prometne nesreće. Ova razlika i mogućnosti propisane su i regulirane zakonima o osiguranju te trebaju biti jasno objašnjene prilikom sklapanja police osiguranja.
