Ljeto je sezona prometnih nesreća – na što paziti, što je posebno opasno i kako ih izbjeći.
Stiglo je ljeto, i kao vozač morate računati kako će vas na putu do mora čekati vožnja u koloni, drugi sudionici u prometu koji su na cesti već 8-16 sati kako bi stigli na naše najljepše more na svijetu i mnoštvo drugih situacija koje se mogu pretvoriti u komplikacije.
Umjesto da vas plašimo nekim generičkim, standardnim savjetima, tipa ponesite bocu vode i odmorite se ako ste umorn, odlučili smo za vas probrati statistike MUP-a iz 2021. i 2022. kako bi znali na što morate paziti.
Od svibnja do listopada broj prometnih nezgoda poveća se sa 2185 u travnju do čak 3426 u kolovozu.
Dakle, oprezno kad se vozite ljeti i slušate omiljenu glazbu, a vjetar vam mrsi kosu.
Statistički ste u najvećoj opasnosti od nesreće, jer je promet najgušći, među vozačima oko vas ima više umornih, neiskusnih, ili onih koji su si prvi put zakačili kamp kućicu, ili odlučili voziti camper kombi pa im nedostaje iskustva upravljanja velikim i dugim vozilima.
I kako su ovo podatci iz 2021. koja nije poznata kao turistički rekordna, a ova godina upravo probija sve rekorde, opasnost se povećala za koji postotni bod.
Najviše se nesreća s nastradalima događa u popodnevnim satima, od 16 do 18 sati.
Sljedeće najzastupljenije vrijeme je od 12 do 16 sati.
Što će reći, ako ste na godišnjem taman kad se probudite, doručkujete i krenete na plažu ili rani ručak – OPREZ!
Nemojte biti previše opušteni, jer sigurno niste jedini opušteni na cesti ili autoputu.
Isto vrijedi i ako se upravo vraćate s posla, plaže ili s neke destinacije – ne opuštajte se jer je kuća, ured ili hotel blizu.
Od podneva, do zalaska sunca neka vozi samo onaj ili ona koji nisu pili, iskusniji su vozači i oprezniji od ostalih.
Provjerite amortizere, kočnice i gume ako krećete na put, jer vam je najveća opasnost izlijetanje s ceste koje dovodi do gotovo 30% teško ozlijedeđenih i 30% poginulih u prometu
Neke stvari, naravno, ne možete predvidjeti, kao što je divlja svinja na cesti ili velika, duboka lokva u suprotnoj traci, zbog čega izgubite kontrolu nad vozilom i izletite s ceste, ne svojom krivnjom.
Ako uočite životinju koja se približava kolniku ili je već na kolniku, čvrsto uhvatite volan i snažno kočite, a ne pokušavajte je izbjeći skretanjam jer to može dovesti do – izlijetanje s ceste, udarac u središnju zaštitnu ogradu, sudar s drugim vozilom.
Prevencija znači vožnju umjerenom brzinom (ispod 120 kmh na autoputu), te pravilan razmak od vozila ispred (najmanje u iznosu puta kojeg vozilo prijeđe u dvije sekunde) smanjuje rizike udara u životinju te štetnih posljedica. Ostavlja više prostora i vremena za izbjegavanje naleta.
Bitno je znati i kako se ponašati ako “prokližete” i kako prepoznati jesu li vam proklizali svi kotači, ili samo prednji ili stražnji
Najčešće okolnosti sudara
Kod proklizavanja stražnjih kotača,osjetit ćete kako vam se zanosi stražnji dio vozila. Preporuka je maknuti nogu s gasa i upravljati u smjeru proklizavanja, što će reći, ako vam se zadnji kraj zanese u desno, upravljajte vozilom u desno. Nemojte kočiti niti pritiskati kvačilo. Upravljač držite u tom smjeru dok ne osjetite kako kotači ponovno hvataju cestu, a onda ga vratite u središnji položaj kako bi se svi kotači poravnali.
Ako vam automobil klizi naprijed bez reagiranja na upravljač proklizali su vam prednji kotači. Opet, ne dirajte kočnicu niti kvačilo. Ako imate automobil sa stražnjim pogonom, maknete nogu s papučice gasa i okrenite upravljač u središnji položaj kako bi poravnali prednje kotače u smjeru vožnje. Kad osjetite kako kotači “love” cestu” lagano ubrzajte. Kod prednjeg pogona, popustite gas, ali zadržite dovoljnu brzinu kako bi se automobil nastavio kretati. Upravljajte u smjeru skretanja, ispravite kotače i lagano ubrzajte.
Sva četiri kotača najčešće zablokiraju kod iznenadnog, naglog kočenja. Automobil klizi naprijed i ne može se kontrolirati, što je najčešće popraćeno škripanjem guma. Popustite kočnicu, kako bi se kotači mogli okretati, a zatim prikočite ponovo, bez stiskanja kvačila, serijom brzih pritisaka i otpuštanja kočnice ( tzv. pumpanje)
Istina, čak i ako ste pročitali ovo, u trenu kad se nezgoda događa, rijetki sačuvaju hladnu glavu.
Najčešći su sudari vozila u pokretu iz suprotnih smjerova
Odmah nakon njih, slijedi sudar vozila koja se susreću iz bočnih smjerova; ulaze u križanja bez gledanja ili projure kroz crveno i nalete na vas bočno.
Ta dva tipa prometnih nesreća krivci su za gotovo 30% smrtni i ozljeda na hrvatskim cestama.
Odmah nakon toga, slijede pješaci, koji su vrlo često neoprezni, ne paze na promet i vjerojatno prelaze bez gledanja, ili izlijeću na cestu s pločnika.
Naselja su opasnija od otvorene ceste
Ova brojka se poklapa s gotovo ¾ teško ozlijeđenih i više od 50% poginulih koji su nastradali u naseljima, tako da pojačajte oprez kad siđete s autoceste i krenete voziti kroz naseljena mjesta – prepuna su opasnosti. 
Ravni dijelovi ceste opasniji su od zavoja
Iako se izlijetanja i brojne nezgode dogode u nepreglednim zavojima ili zbog nestrpljivih vozača koji agresivno pretiču, bitno je znati kako se najviše prometnih nesreća događa na ravnim dijelovima ceste, pri optimalnim uvjetima, vidljivosti i brzini.
Naša je prepostavka kako se vozači opuste, i taj manjak koncentracije često završi nezgodno.
80% nesreća događa se na suhom kolniku
Znači, kad mislite kako ste najsigurniji – na ravnom i suhom, zapravo vas statistički vrebaju najveće opasnosti. Nemojte piti sok, jesti sendvič ili čitati poruku na mobitelj niti na ravnom ni suhom, jer tu su brzine najveće, a svi se osjećaju sigurno jer su uvjeti vožnje savršeni.
Četvrtinu nesreća skrive vozači mlađi od 24 godine
Znači, ako su položili s 18-20, taman se sad osjećaju sigurno, jer su stekli neko iskustvo, ali je iskustvo očigledno nedovoljno i taj je osjećaj sigurnosti klopka.
Mladi vozači, pamet u glavu.
Obje ruke na volan, pogled na cestu i bez prčkanja po mobitelu kako bi pustili glazbu, žive rasprave sa suvozačima i drugih aktivnosti koje vam odvlače pažnju.
Vaš život, životi vaših suvozača, ali i drugih sudionika u prometu ovisi o vašoj koncentraciji.
Održavajte je na visini, ne vozite umorni nakon ludog provoda, niti pod utjecajem opijata ili alkohola.
Za vaše dobro, mladi vozači, za vaše dobro.
Bolje je stići kasno, nego ne stići nikad. 
10% nesreća sa teško ozljeđenim skrive vozači bez položenog vozačkog ispita
Na prvom su mjestu vozači pod utjecajem alkohola, ali odmah nakon njih su neodgovorni mladi vozači koji se uključe u promet bez osnovnih znanja o kulturi prometa, i s vrlo oskudnim iskustvom upravljanja vozilima pri velikim brzinama.
Kako uopće dobiju ključeve automobila?
Ako imate prijatelja ili poznanika koji se hvali kako vozi, a nema vozačku, upozorite ga ili ju na vrijeme.
Vožnja bez dozvole koštat će vas, prema primjeru vozača iz 2012. kojeg su zaustavili na Zagrebačkoj cesti u Zagrebu, više od vozačkog ispita.
Najmanje 1400 eura, ako pri tome niste izazvali nesreću ili nešto gore.
Sve ovo vam možda neće biti dovoljno, jer prema statiskama MUP-a u Hrvatskoj se dogodi 70 prometnih nesreća dnevno.
U gore spomenutom članku pripremili smo vam listu savjeta kako se ponašati ako ste upravo imali prometnu i poveznice na sve službe koje treba kontaktirati, te kako pomoći unesrećenima, ako ih ima.
I ako ste nedavno imali prometnu, a još uvijek ne znate treba li se nagoditi s osiguravajućom kućom, ili ići na sud, gdje možete dobiti popravak vozila do prvobitnog stanja, pisali smo i o tome.
Čini se kako osiguravajuće kuće koriste priliku, pa ljudima koji su u šoku ili nemaju vremena ići na sud, isplaćaju značajno manje premije od onih na koje imaju pravo.
Treba li vam osiguranje popraviti auto ili je bolje ići na nagodbu
