Mnogi se iznenade kada im osiguravajuće društvo podigne premiju, iako tijekom cijele godine nisu imali niti jednu štetu. No, rast cijena osiguranja nije uvijek izravno povezan s osobnim iskustvom osiguranika. Postoji niz ekonomskih, tržišnih i regulatornih razloga zbog kojih osiguravatelji mijenjaju premije na razini cijelog portfelja i to često neovisno o individualnom riziku klijenta. Osiguraj.me pojašnjava zašto se to događa, kako funkcionira tržište osiguranja i koje aktualne situacije u Hrvatskoj pokazuju ovaj mehanizam na djelu.
Osiguravatelji i nekretninski rizici: zašto su cijene pod pritiskom
Za razliku od većine subjekata u financijskom sektoru, osiguravajuća društva u Hrvatskoj snažno su izložena tržištu nekretnina. Kod nekih osiguravatelja udio ulaganja u nekretnine znatan je, a domaći osiguratelji u većoj mjeri izravno ulažu u nekretnine, za razliku od svojih europskih kolega. To znači da promjene u vrijednosti nekretnina, troškovima gradnje i rizicima od imovinskih šteta izravno utječu na financijsku stabilnost osiguravatelja i posredno na visinu premija. Inflacija snažno pritišće premije tako da su u razdoblju od ožujka 2022. do rujna 2024. prosječne premije osiguranja znatno porasle, jer osim opće inflacije rastu i troškovi popravka nakon štete.
Prema dodatnim primjerima koje je prikupila HANFA, rast premija bio je:
Auto-odgovornost (AO): +29,5%
Kasko osiguranje (AK): +26,6%
Istovremeno su prosječne isplaćene štete po policama kasko osiguranja narasle čak 36,3% — s 928 € početkom 2022. na 1.265 € u listopadu 2024. Razlog se krije u povećanju cijena zamjenskih dijelova, rada i opreme za popravak vozila. Dakle, rast prosječne štete brži je od rasta opće inflacije.
Kako velika šteta podiže premije, čak i onima bez štete
Jedan od ključnih razloga za poskupljenje premija jest činjenica da velika pojedinačna šteta, primjerice požar, poplava ili oluja koja pogađa mnogo objekata, povećava ukupne isplate osiguravatelja.
Kada se dogodi velika šteta podiže se prosječni trošak po polici (tzv. loss ratio), smanjuje se profitabilnost i solventnost osiguravatelja, zbog čega reosiguravatelji povećavaju cijene. Osiguravatelj podiže premije svim klijentima u portfelju sličnog rizika, kako bi nadomjestio gubitke i pokrio očekivane buduće troškove.
Osim prosječnog troška po polici, jako bitna stavka u povećanju cijene premije je Solvency II regulatorni okvir koji određuje kako osiguravajuća društva moraju upravljati rizicima, kapitalom i financijskom stabilnošću. U primjeni je od 2016. godine u svim državama članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj. Najjednostavnije rečeno, Solvency II propisuje koliko kapitala (vlastitih sredstava) osiguravatelj mora imati da bi mogao isplatiti sve štete i u najgorim mogućim scenarijima. Kapital se izračunava na temelju svih rizika kap što su rizik od velikih šteta, tržišni rizik (dionice, obveznice, nekretnine), operativni rizici, rizik likvidnosti, kreditni rizik, itd.
Što je veći rizik u portfelju – to osiguravatelj mora držati više kapitala.
Sve ove prilagodbe događaju se u redovitim godišnjim aktuarskim reevaluacijama, pa je povećanje premija često vidljivo tek u sljedećoj godini. U praksi to znači da iako osobno niste imali nikakvu štetu, ipak plaćate više jer je porastao zbirni rizik i trošak vašeg osiguravatelja.
Poplave, oluje i – požar u Vjesniku
Velike poplave i oluje u Hrvatskoj tijekom 2023. i 2024. godine rezultirale su brojnim isplatama šteta. Zbog toga su premije imovinskog osiguranja za mnoge građane i tvrtke u 2025. porasle 10–15%, čak i ako njihov objekt nije pretrpio nikakvu štetu. Najnoviji primjer velike štete koja utječe na cijene osiguranja jest požar na kompleksu Vjesnika u Zagrebu. Odgovorna osiguravajuća kuća je potvrdila da će prema polici isplatiti svu štetu nakon očevida, a koja se mjeri u desecima milijuna eura. Ova pojedinačna šteta predstavlja veliki financijski teret za osiguravatelja, što indirektno kreira posljedice za sve ostale klijente.
Posljedično, izgledno je očekivati da će i ovakvi događaji moguće utjecati na rast premije u segmentu imovinskih i poslovnih osiguranja, a povećanje se može preliti i na druge vrste osiguranja ovisno o ukupnoj izloženosti. Drugim riječima: iako je samo jedan objekt pretrpio štetu, dio tereta prenosi se raspodjelom rizika na sve osiguranike sličnog profila.
Zašto je to normalno u osiguranju?
Osiguranje funkcionira na načelu zajedničkog pokrića rizika. To znači da mnogi uplaćuju manje iznose (premije) kako bi se pokrile velike štete pojedinaca. Kada se dogodi iznadprosječna šteta, cijeli „bazen“ mora se uravnotežiti novim premijama. Ako se to ne radi, osiguravatelj bi vrlo brzo postao insolventan, a svi osiguranici izgubili bi zaštitu.
Zbog svega navedenog, povećanje premija predstavlja mehanizam kojim osiguravatelji osiguravaju da i u izazovnim vremenima mogu isplatiti sve štete i zadržati financijsku stabilnost. Premija koju plaćate danas nije samo cijena vlastitog rizika, nego i cijena sigurnosti da će osiguranje funkcionirati kada je najpotrebnije, za vas i za sve ostale korisnike.
