Čim krenu novi naleti bure, štete su gotovo zagarantirane, a većina ljudi i dalje se nada da im nepoznati objekt neće probiti vjetrobransko staklo automobila, da im crijep neće odletjeti s krova ili da susjedov stolac neće završiti na njihovoj terasi kroz tendu. Vjetar, tuča, bujične poplave, poledica…sve to su potencijalno opasne meteorološke pojave, koje mogu biti blago neugodne do opasne po život i imovinu. U najboljem slučaju, svjedočit ćete prevrtanju kontejnera, a u najgorem, podizati taj isti kontejner s haube svog automobila.
Pa ipak, većina nas još uvijek postavlja isto pitanje tek kad se šteta dogodi: Tko će ovo platiti?
Nekoliko mjeseci nakon što je Split poharao orkanski vjetar i izazvao popriličnu materijalnu štetu, listopad je rano pokazao svoje zube i brzo nas podsjetio na ono što možemo očekivati, barem kad je bura u pitanju.
Po čemu je bura tako posebno opasna po imovinu?
Bura nije običan vjetar, to zna svatko to je ignorirao upozorenja ili pokušao voziti preko Maslinice netom prije njenog zatvaranja za promet. To je nagla, hladna i silovita zračna struja koja se obrušava sa sjevera Hrvatske na obalu. Najpoznatija je po svojim udarima u Senju, Rijeci i duž cijelog Kvarnera, gdje može puhati i više od 200 dana u godini, a njeni mjestimični udari znaju iznenaditi i Split i okolicu. Dok je ljeti bura kratkotrajna i skoro poželjna, zimi može trajati i čitavih 10–14 dana. U tim periodima brzine vjetra redovito prelaze 100 km/h, a u ekstremnim slučajevima dosežu i 180–200 km/h, a da ni ne spominjemo njen utjecaj na onaj famozni “osjećaj” stvarne temperature. Osim zadivljujućih prizora njene siline, svake godine možemo “uživati” i u promatranju (poznatih) letećih objekata u vidu stolica, tenda, prometnih znakova i otkinutih grana. Ti isti predmeti najčešće pronalaze smiraj na obližnjim vozilima na parkiralištima ili izazivaju iznenadne prometne nesreće i oštećenja automobila, jer mogu vozaču odvući pažnju s prometnice.
Drugim riječima, bura nije samo hladan nalet zraka, to je prava prirodna sila koja u nekoliko sekundi može promijeniti život.
Djelomični kasko: mini kasko – maksimalna zaštita
Većina vlasnika automobila novije proizvodnje i veće vrijednosti, čim sklope policu obveznog auto osiguranja, sklope i policu kasko osiguranja. Sigurno ste čuli za tzv. Full kasko, ali neki ne znaju da postoji i djelomični kasko.
Kasko osiguranje i djelomični kasko često se spominju zajedno, ali razlikuju se po opsegu pokrića i cijeni. Puni kasko pruža sveobuhvatnu zaštitu za vaše vozilo. Pokriva štete nastale u prometnim nesrećama, bilo da ste vi krivi ili ne, ali i štete od tuče, bure, poplava, požara, krađe, odrona, vandalizma i drugih nepredvidivih situacija. Drugim riječima, gotovo sve što se može dogoditi vašem automobilu, puni kasko može pokriti. Zbog toga je i skuplji od djelomičnog kaska, ali pruža maksimalan mir vlasnicima, osobito novih ili vrijednijih vozila.
S druge strane, djelomični kasko nudi osnovnu zaštitu, fokusirajući se samo na odabrane rizike. Obično pokriva štete od elementarnih nepogoda poput bure, tuče, poplava, ali i krađu, požar ili lom stakla. Međutim, ono što ga razlikuje od punog kaska je da ne pokriva štete nastale vlastitom krivnjom u prometu i ne pruža zaštitu od svih mogućih nezgoda. Djelomični kasko je zato povoljnija opcija, idealna za starija ili jeftinija vozila, ili za vlasnike koji žele osnovnu zaštitu od prirodnih i nekih drugih šteta, ali ne žele plaćati punu policu.
Vlasnici automobila često nisu sigurni koje kasko osiguranje uzeti, a to ovisi najviše o tome koliko se financijski namjeravate izložiti – i što se tiče cijene police, ali i moguće štete.
Osiguranje – ulaganje, a ne trošak
Upravo zato je važno osvijestiti da je osiguranje ulaganje, jer još uvijek ima onih koji smatraju da je osiguranje „bacanje novca“. Pitati se čemu služi polica auto osiguranja ako nikada niste imali razlog da je upotrijebite, je kao da želite da vas netko udari s automobilom i da se želite s tobom osobom natezati o isplati štete i nadati se da će je isplatiti.
Isto vrijedi i za djelomični kasko ili kasko za stakla. Samo usporedimo trošak:
- prosječan popravak vjetrobranskog stakla = 300-500 €
- prosječna godišnja polica kaska s pokrićem za elementarne nepogode = često i manje od 200 €
Drugim riječima, jedan udar bure i da se nađete u krivo vrijeme na krivom mjestu, dovoljno je da se višestruko isplati polica osiguranja. A ono što dobivate uz policu nije samo novčana naknada, nego i mir, jer ako želite refundirati štetu od oluje na automobilu, ne morate čekati proglašenje elementarne nepodgode, koje opet nije garancija da ćete dobiti naknadu.
Osiguranje vozila ali i osiguranje imovine često se doživljava kao trošak, a zapravo je jedina realna zaštita od nepredvidivih događaja. Mnogi tek nakon prve ozbiljne štete shvate da je polica osiguranja daleko jeftinija od popravka.
Vrijeme ne možemo kontrolirati – ali posljedice možemo
Nitko od nas ne može spriječiti buru, tuču ili poplavu. No ono što možemo jest smanjiti financijski rizik. Osiguranje vozila i imovine nije luksuz, nego najsigurnija zaštita od nepredvidivog. Upravo zato osiguranje nije samo papir koji držimo u pretincu automobila, već sigurnosna mreža koja će nas dočekati kad/ako zatreba.
Možda onda kada shvatimo da je najveći trošak onaj koji nismo planirali, a ne onaj koji smo pametno spriječili.
